Hipokrat.ba

Arterijska hipertenzija

Arterijska hipertenzija -povišen pritisak

Arterijska hipertenzija - Uzroci i simptomi

Arterijska hipertenzija

Arterijska hipertenzija je stanje trajno povišenog sistoličkog i/ili dijastoličkog krvnog pritiska.

Hipertenzijom se smatraju vrijednosti krvnog pritisaka 140/90 mm Hg i više. Zbog promjena koje se na velikim arterijama događaju starenjem, sistolički arterijski pritisak nakon pedesete godine sa svakom godinom života raste za oko 2 mm Hg, a dijastolički krvni pritisak za 0,5 do 1 mm Hg. Muškarci imaju više vrijednosti arterijskog pritiska od žena do dobi od 60 godina. Poslije se ta razlika gubi, a u starijoj dobi žene imaju više vrijednosti arterijskog pritiska i veću učestalost hipertenzije. Hipertenzija je najčešća bolest u razvijenim zemljama. Hipertenzija je glavni faktor rizika za razvoj i smrtnost od kardiovaskularnih i cerebrovaskularnih bolesti.


Uzrok hipertenzije

Postoje dva tipa povišenog krvnog pritiska:

  • Primarna (esencijalna) hipertenzija

Kod većine odraslih osoba uzrok povišenog krvnog pritisaka se ne može utvrditi. Ovaj tip povišenog krvnog pritisaka, kojeg nazivamo esencijalna hipertenzija ili primarna hipertenzija, obično se razvija postepeno, tokom mnogo godina.

  • Sekundarna hipertenzija

Ovaj tip povišenog krvnog pritiska, koji se naziva sekundarna hipertenzija, obično se javlja iznenada i uzrokuje viši krvni pritisak nego primarna hipertenzija. Sekundarnu hipertenziju mogu izazvati različita stanja (bubrežni problemi, tumori nadbubrežne žlijezde, urođene mane na krvnim žilama itd.), lijekovi (tablete za kontracepciju, lijekovi protiv bolova i prehlade) i droge (kokain,amfetamini).

Faktori rizika za hipertenziju

Mnogo faktora rizika povezano je s povišenim krvnim pritiskom i to:

  • Dob - Kako starimo, povećava se rizik od povišenog krvnog pritiska. Povišeni krvni pritisak je češći kod muškaraca u ranim srednjim godinama. Kod žena se povišeni krvni pritisak uglavnom javlja nakon menopauze.

    • Rasa - Povišeni krvni pritisak je posebno čest kod pripadnika crne rase, a često se javlja u ranijoj dobi nego kod bijelaca. Teške komplikacije kao što su moždani udar i srčani udar također su učestaliji kod pripadnika crne rase.
    • Historija bolesti u porodici - Povišeni krvni pritisak obično se javlja kod članova iste porodice.
    • Prekomjerna tjelesna težina ili pretilost - Što ste teži to vam treba više krvi kako bi doveli kisik i hranjive tvari do tkiva. Kako se povećava količina krvi koja cirkulira kroz vaše krvne žile, tako se povećava i pririsak na stijenke arterija.
    • Fizička neaktivnost - Osobe koje nisu fizički aktivne sklonije su povišenoj srčanoj frekvenciji. Što je srčana frekvencija viša to vaše srce mora napornije raditi sa svakom kontrakcijom, shodno tome i sila na arterije je jača. Manjak fizičke aktivnosti također povećava rizik od prevelike težine.
    • Uživanje duhana - Pušenje ili žvakanje duhana odmah, privremeno povisuje krvni pritisak dok hemijski spojevi iz duhana mogu oštetiti unutarnju stijenku arterije. Zbog toga se arterije mogu suziti što će dovest do povišenja vašeg krvnog pritisaka.
    • Previše soli u prehrani - Zbog previše natrija u prehrani tijelo može zadržavati tekućinu, a to može povisiti krvni pritisak.
    • Premalo kalija u prehrani - Kalij pomaže da se uravnoteži količina natrija u vašim stanicama. Ako prehranom ne dobivate dovoljno kalija ili ga dovoljno ne zadržavate, u krvi će se nakupiti previše natrija.
    • Premalo vitamina D u prehrani - Nije sigurno dovodi li premalo vitamina D u prehrani do povišenog krvnog pritiska. Vitamin D može uticati na jedan enzim koji utiče na krvni pritisak, a proizvode ga bubrezi.
    • Pretjerano konzumiranje alkohola - Nakon nekog vremena, pretjerano uživanje u alkoholu može oštetiti vaše srce. Ako jedno za drugim popijete više od dva ili tri alkoholna pića, krvni pritisak će vam se također privremeno povisiti jer zbog alkohola tijelo ispušta hormone koji povećavaju protok krvi i srčanu frekvenciju.
    • Stres – Visok nivo stresa može privremeno povisiti krvni pritisak. Ako se pokušavate opustiti uz pretjerano konzumiranje hrane, alkohola i pušenje, samo ćete pogoršati probleme s povišenim krvnim pritiskom.
    • Neka hronična stanja - Neka hronična stanja mogu također povećati rizik od povišenog krvnog pritisaka: povišeni holesterol, dijabetes, bubrežna bolest i sleep apneja.

      Ponekad se povišeni krvni pritisak može pojaviti tokom trudnoće. Iako se povišeni krvni pritisak najčešće javlja kod odraslih i djeca mogu biti izložena tom riziku. Kod neke djece uzrok povišenog krvnog pritiska mogu biti problemi s bubrezima ili srcem. Kod sve većeg broja djece loše životne navike, kao što su nezdrava prehrana i nedovoljna fizička aktivnost, doprinose povišenom krvnom pritisku.


      Simptomi hipertenzije

      Većina ljudi koji imaju povišeni krvni pritisak nemaju znakove i simptome. Iako neke osobe s ranim stepenom povišenog krvnog pritiska imaju tupe glavobolje, napade omaglice ili im češće nego što je normalno krvari iz nosa, ovi se znakovi i simptomi obično ne javljaju dok povišeni krvni pritisak ne dostigne nivo koji može biti i po život opasan. Krvni pritisak se obično mjeri tokom redovnog kontrolnog pregleda. Nakon navršene dvadesete godine, bilo bi dobro da mjerite krvni pritisak barem svake druge godine. Ljekar će vam vjerojatno preporučiti i češće mjerenje ako vam je već dijagnosticiran povišeni krvni pritisak ili drugi faktori rizika za bolest krvotoka. Djeci staroj tri godine i starijoj, krvni pritisak se mjeri u okviru redovnih godišnjih kontrolnih pregleda.


      Dijagnosticiranje hipertenzije

      Krvni pritisak se mjeri pomoću tlakomjera. Prvi, ili gornji broj, mjeri pritisak u arterijama kad vaše srce kuca (sistolički pritisak). Drugi, ili donji broj, mjeri pritisak u arterijama između otkucaja (dijastolički pritisak). Izmjerene vrijednosti krvnog pritiska mogu se razvrstati u četiri opće kategorije:

      • Normalni krvni pritisak - Krvni pritisak je normalan ako je ispod 120/80 mm Hg. Međutim, neki ljekari preporučuju ciljanu vrijednost od 115/75 mm Hg. Kad se krvni pritisak povisi iznad 115/75 mm Hg, rizik od kardiovaskularne bolesti počinje rasti.
      • Predhipertenzija - Kod predhipertenzije sistolički pritisak varira između 120 i 139 mm Hg ili dijastolički pritisak varira između 80 i 89 mm Hg. Predhipertenzija se s vremenom pogoršava.
      • Hipertenzija 1. stepena - Kod hipertenzije 1. stupnja sistolički pritisak je između 140 i 159 mm Hg, a dijastolički pritisak između 90 i 99 mm Hg.
      • Hipertenzija 2. stepena - Hipertenzija 2. stepena je mnogo teža hipertenzija kod koje Što je arterijska hipertenzija?

      Arterijska hipertenzija je stanje trajno povišenog sistoličkog i/ili dijastoličkog krvnog pritiska. Hipertenzijom se smatraju vrijednosti krvnog pritisaka 140/90 mm Hg i više. Zbog promjena koje se na velikim arterijama događaju starenjem, sistolički arterijski pritisak nakon pedesete godine sa svakom godinom života raste za oko 2 mm Hg, a dijastolički krvni pritisak za 0,5 do 1 mm Hg.


      Muškarci imaju više vrijednosti arterijskog pritiska od žena do dobi od 60 godina. Poslije se ta razlika gubi, a u starijoj dobi žene imaju više vrijednosti arterijskog pritiska i veću učestalost hipertenzije.


      Hipertenzija je najčešća bolest u razvijenim zemljama. Hipertenzija je glavni faktor rizika za razvoj i smrtnost od kardiovaskularnih i cerebrovaskularnih bolesti.

      Promjena načina života može pomoći u kontroli i sprječavanju povišenog krvnog pritiska, čak i ako uzimate lijekove za povišeni krvni pritisak. Evo što možete učiniti:

      • Jedite zdravu hranu - Pokušaje usvojiti dijetu za hipertenziju kod koje je naglasak na voću, povrću, cjelovitim žitaricama i mliječnim proizvodima s niskim sadržajem masnoća. Uzimajte puno kalija koji pomaže pri sprječavanju i kontroli povišenog krvnog pritiska. Jedite manje zasićenih masnoća.

        • Smanjite količinu soli u hrani – Niži nivoi natrija 1.500 mg dnevno prikladne su za osobe koje su stare 51 ili više godina te osobe koje imaju hipertenzijum dijabetes ili hroničnu bolest bubrega. Inače granična vrijednost za zdrave odrasle osobe je 2.300 mg natrija dnevno.
        • Održavajte zdravu tjelesnu težinu - Ako imate višak kilograma, gubitak samo 2,3 kilograma može sniziti krvni pritisak.
        • Povećajte fizičku aktivnost - Redovna fizička aktivnost može pomoći u snižavanju krvnog pritiska i kontrolisanju tjelesne težine. Nastojite se baviti nekom fizičkom aktivnošću barem 30 minuta dnevno.
        • Ograničite unos alkohola - Čak i ako ste zdravi, alkohol može povisiti krvni pritisak. Ako želite piti alkoholna pića, neka to bude umjereno, najviše jedno piće dnevno za žene i sve starije od 65 godina te dva pića dnevno za muškarce.
        • Ne pušite - Nikotin oštećuje stijenke krvnih žila i ubrzava proces otvrdnjavanja arterija (ateroskleroza). Ako pušite, zamolite ljekara da vam pomogne u odvikavanju.
        • Borite se protiv stresa - Smanjite stres na najmanju moguću mjeru. Primjenjujte zdrave tehnike za svladavanje stresa kao što su opuštanje mišića i duboko disanje. Pomaže i puno sna.
        • Kontrolišite krvni pritisak kod kuće - Ako kontrolišete krvni pritisak kod kuće, možete pažljivo pratiti svoje stanje. Na primjer, je li vaš lijek dovoljno djelotvoran i prijeti li vam pojava nekih komplikacija.

Najnovije