Hipokrat.ba

Astma

Astma kod djece

Kod astme koja je prisutna u djetinjstvu, pluća i dišni putevi postaju upaljeni kad se izlože određenim aktivatorima, kao što je udisanje iz zraka peludi, prehlada ili druge respiratorne infekcije. Astma u djetinjstvu može uzrokovati svakodnevne simptome koji ometaju igru, bavljenje sportom, školske aktivnosti i san.

Astma kod djece

Astme kod djece nije drugačije bolest od astme koju imaju odrasli, ali se djeca suočavaju sa jedinstvenim izazovima. Astma kod djece je vodeći uzrok posjeta hitnoj pomoći, hospitalizaciji i izostancima iz škole. Nažalost, astma je teško izlječiva, a simptomi se najčešće nastavljaju i u odrasloj dobi. No, s pravim tretmanom dijete može držati simptome pod kontrolom i spriječiti oštećenje pluća.

Simptomi

Opći simptomi astme kod djece uključuju:

  • čest, isprekidan kašalj,
  • zviždanje ili piskavi zvuk kad izdiše,
  • pomanjkanje daha,
  • gušenje ili stezanje u prsima te
  • bol u prsima, posebno kod mlađe djece.

Drugi znakovi i simptomi astme u djetinjstvu su:

  • problemi sa spavanjem zbog kratkoće daha, kašalja ili hripanja,
  • napadi kašlja ili piskanje, koje se pogoršava respiratornom infekcijom, kao što su prehlade ili gripe,
  • teži oporavak ili bronhitis nakon respiratorne infekcije,
  • problemi s disanjem koji ograničavaju igru ili vježbanje te
  • umor, koji može biti uzrokovan lošim spavanjem.

Prvi znak astme kod male djece može biti periodično teško disanje, koje aktivira virus dišnih puteva. Kako djeca odrastaju, astma povezana s respiratornim alergijama je sve češća.

Simptomi astme se razlikuju od djeteta do djeteta, a mogu se pogoršati ili poboljšati vremenom. Dijete može imati samo jedan znak ili simptom, kao što je dugotrajan kašalj ili gušenje u prsima.

Često može biti teško odrediti ljekaru da li su kod djeteta simptomi posljedica astme ili neke druge bolesti. Periodično ili dugotrajno teško disanje i drugi simptomi slični astmi mogu biti uzrokovani zaraznim bronhitisom ili drugim dišnim problema.

Kada treba posjetiti ljekara

Odvedite dijete što je prije moguće ljekaru, ako sumnjate da može imati astmu. Rano liječenje ne samo da će pomoći u kontroli simptome astme, već se mogu spriječiti i napadi astme.

Dogovorite pregled kod ljekara ako primijetite:

  • kašalj koji je konstantan ili s prekidima te se čini da je povezan s tjelesnom aktivnošću,
  • otežano disanje ili zviždanje u prsima kada dijete diše,
  • pomanjkanje daha ili ubrzano disanje,
  • pritužbe stezanje u prsima te
  • ponavljajuće epizode bronhitisa ili upale pluća.

Ako dijete ima astmu, može vam reći stvari kao što su: „Zvuk u mojim prsima je smiješan“ ili „Ja uvijek kašljem“. Slušajte napadaje kašlja kada dijete spava. Ovaj kašalj može i ne mora buditi dijete. Plakanje, smijeh, vikanje ili jaka emocionalna reakcija i stres također mogu izazvati kašalj ili otežano disanje.

Ako dijete već ima dijagnosticiranu astmu, izrada plana za kontrolu astme može pomoći da se prate simptomi i da znate šta treba učiniti ako se napad astme dogodi.

Kada potražiti hitnu pomoć

U težim slučajevima, možda ćete vidjeti dijete da se drži za prsa i da se savija prema naprijed dok se bori za dah. Dijete može imati i ubrzan rad srca, znojenje i bol u grudima. Potražite hitnu pomoć ako vaše dijete:

  • zaustavi se usred rečenice da uhvatiti dah,
  • koristi trbušne mišiće za disanje,
  • raširi nosnice kada diše te
  • tokom disanja tako teško diše da trbuh uvlači pod rebra.

Čak i ako dijete nema dijagnosticiranu astmu, potražite pomoć ljekara odmah ako ima problema s disanjem. Iako epizode astme mogu varirati u težini, napadi astme najčešće počinju s kašljem, koji napreduje sve do otežanog disanja.

Uzroci

Temeljni uzroci astme u djetinjstvu nisu u potpunosti poznati. Razvijanje pretjerano osjetljivog imunološkog sistema obično igra glavnu ulogu u tome. Faktori koji su po mišljenju ljekara presudni su:

  • naslijeđe,
  • određene vrste infekcija dišnih puteva u vrlo ranoj dobi djeteta te
  • izlaganje okolišnim faktorima, kao što su dim cigarete ili drugo onečišćenja zraka.

Povećana osjetljivost imunološkog sistema uzrokuje da pluća i dišni putevi nabubre i proizvode sluz kada su izloženi određenim aktivatorima. Reakcija na okidač može nekada kasnit te je tada teže utvrditi okidač astme.

Aktivatori se razlikuju od djeteta do djeteta, a mogu uključivati:

  • virusne infekcije, poput prehlade,
  • izlaganje zagađivačima zraka, kao što je duhanski dim,
  • alergije na grinje, kućne ljubimce, pelud ili plijesni,
  • tjelesna aktivnost te
  • promjene vremena ili hladan zrak.

Ponekad se simptomi astme dogode bez vidljivih aktivatora.

Faktori rizika

Faktori koji mogu povećati vjerovatnost od razvoja astme kod djeteta uključuju:

  • izloženost duhanskom dimu,
  • prethodne alergijske reakcije, uključujući kožne reakcije, alergije na hranu ili peludna groznica (alergijski rinitis),
  • porodična historija astme, alergijskog rinitisa, koprivnjače ili ekcema,
  • život u urbanom području s povećanom izloženosti onečišćenju zraka,
  • gojaznost,
  • određena stanja dišnog sistema, kao što je kronično curenje ili začepljen nos (rinitis), upala sinusa (sinusitis) ili upala pluća,
  • gorušica (bolest gastroezofagealnog refluksa ili GERD) te
  • muški spol

Komplikacije

Astma može izazvati niz komplikacija, uključujući:

  • teške napade astme, koji zahtijevaju hitno liječenje ili bolničko liječenje,
  • trajno suženje dišnih puteva (bronhijalna cijev),
  • propušteni školskih dana ili izostajanje školskih aktivnosti,
  • loše spavanje i umor te
  • simptomi koji ometaju igru, sport i druge aktivnosti.

Dijagnoza

Astma se često može teško dijagnosticirati. Ljekar djeteta će razmotriti prirodu i učestalost simptoma, a može koristiti testove kako bi se isključila druga stanja i identificirao najvjerovatniji uzrok simptoma.

Brojne bolesti u djetinjstvu mogu imaju simptome slične onima koje uzrokuje astma. Da bi stvari bile još kompliciranije, te bolesti se često pojavljuju zajedno s astmom. Dakle, djetetov ljekar će morati utvrditi da su kod djeteta prisutni simptomi posljedica astme, da li osim astme ima i drugo oboljenje, ili ima i astmu i drugo oboljenje zajedno.

Neke bolesti koje imaju simptome slične astmi su:

  • rinitis,
  • upala sinusa,
  • refluksna kiselina i bolest gastroezofagealnog refluksa (GERD),
  • abnormalnosti dišnih puteva,
  • vokalna disfunkcija te
  • infekcije dišnog sistema, poput bronhitisa i respiratornog sincicijskog virusa (RSV).

Ljekar će vas pitati za detaljan opis simptoma i zdravlja djeteta. Dijete će trebati obaviti određene medicinske testove.

  • Kod djece od 5 godina i starije, liječnici dijagnosticiraju astmu istim testovima kojima se koriste za prepoznavanje bolesti u odraslih. Ispitivanje funkcije pluća (spirometrija) kojom se mjeri koliko brzo i koliko zraka dijete može izdahnuti. Kod djeteta se ispituje funkcija pluća tokom mirovanja, vježbanja te nakon uzimanja lijekova za astmu.
  • Kod mlađe djece, dijagnosticiranje je otežano, jer testovi plućne funkcije nisu tačni prije 5 godina starosti. Ljekar će se oslanjati na detaljne informacije koje mu možete vi dati. Ponekad se dijagnoza može dati tek kasnije, nakon nekoliko mjeseci ili čak godina nakon promatranja simptoma.

Ako sumnjate da dijete ima astmu, važno je posjetiti ljekara što je prije moguće. Rana dijagnoza i odgovarajuće liječenje mogu spriječiti prekidanje svakodnevnih aktivnosti, kao što je spavanje, igra, sport i škola. Također može spriječiti opasne ili po život opasne napade astme.

Za djecu mlađu od 3 godine, koji imaju simptome astme, ljekar može koristiti pristup čekanja. To je zato što su dugoročni učinci lijekova za astmu kod dojenčadi i male djece nisu jasni. Ako dijete ima česte ili ozbiljne epizode teškog disanja, lijek se može propisati da se vidi da li poboljšava simptome.

Alergijski testovi za alergijsku astmu

Ako dijete izgleda kao da ima astmu koju aktivira alergija, ljekar će vas pitati da li želite napraviti alergijsko testiranje na koži. Tokom testa na koži, koža se izlaže ekstraktima uobičajenih alergena, kao što su životinjska dlaka, plijesni ili grinje te se promatraju znakovi alergijske reakcije.

Kod djeca s kožnim bolestima ili koji uzimaju antihistaminike radi se krvni test na alergije, a ne test na koži.

Liječenje

Cilj liječenja astme je držati simptome pod kontrolom cijelo vrijeme. Dobro kontrolirana astma znači da dijete mora:

  • minimalne ili nikakve simptome,
  • s vrlo malo ili nikako napada astme,
  • nema ograničenja fizičke aktivnosti ili vježbanja,
  • minimalno korištenje lijekova za brzog olakšanje, kao što je inhalator te
  • malo ili nimalo nuspojava od lijekova.

Liječenje astme uključuje i liječenje simptoma, prevenciju i liječenje napada astme koji su toku. Pravi lijek za dijete zavisi o nizu faktora, uključujući dob, simptome, aktivatore astme i ono što je najbolje za držanje astme pod kontrolom.

Dugoročni lijekovi za kontrolu astme

Preventivna, dugoročna kontrola astme lijekovima smanjuje upale dišnih puteva koji dovode do pojave simptoma kod djeteta. U većini slučajeva, ove lijekove treba uzimati svaki dan.

Vrste dugoročnih lijekova za kontrolu uključuju:

  • Inhalacijski kortikosteroidi - ovi lijekovi uključuju flutikazon, budezonid, mometazon, ciklesonid, beklometazon i druge. Dijete treba imati poboljšanje od ovih lijekova u roku od nekoliko dana do nekoliko nedjelja, prije nego što dobije maksimalnu korist od njih. Dugotrajna upotreba ovih lijekova je povezana s blago usporenim rastom djece, ali učinak je neznatan. U većini slučajeva, prednosti dobre kontrole astme nadmašuju rizike eventualnih nuspojava.
  • Leukotrien - ovi oralni lijekovi uključuju montelukast (Singulair), zafirlukast (Accolate) i zileuton (Zyflo). Oni pomažu da se spriječe simptomi astme do 24 sati. U rijetkim slučajevima, ovi lijekovi su povezani s psihološkim reakcijama, kao što su uznemirenost, agresivnost, halucinacije, depresija i suicidalne misli. Potražite pomoć ljekara odmah ako dijete ima bilo kakve neobične reakcije.
  • Kombinacija inhalatora - ovi lijekovi sadrže inhalacijske kortikosteroide plus dugo-djelujuće beta agonista (LABA). Oni uključuju flutikazon i salmeterol (Advair Diskus, Advair HFA), budezonid i formoterol (Symbicort), flutikazon i vilanterol (Breo), te mometazon i formoterol (Dulera). U nekim situacijama, dugo-djelujući beta agonisti su povezani s teškim napadima astme. Iz tog razloga, LABA lijekove treba uvijek dati dijetu inhalatorom, koji također sadrži kortikosteroid. Ove kombinirane inhalatore treba koristiti samo za astmu, što nije dobro za druge lijekove, ukoliko dijete koristi.
  • Teofilin - je dnevna pilula koja pomaže da se dišni putevi drže otvoreni. Teofilin (Elixophyllin, Theo-24, Uniphyl, ostalo) opušta mišiće oko dišnih puteva kako bi disanje bilo lakše. Ne koristi se tako često u praksi u posljednjih nekoliko godina.

Lijekovi za brzo olakšavanje simptoma

Lijekovi za brzo olakšavanje simptoma brzo otvaraju natečene dišne puteve, koji su ograničavaju disanje. Također se zovu i lijekovi za spašavanje, jer se koriste po potrebi za brzo, kratkoročno ublažavanje simptoma tokom napada astme, ili prije vježbanja, ako djetetov ljekar preporučuje.

Lijekovi za brzo olakšanje su:

  • Kratko djelujući beta-agonisti - bronhodilatator lijekovi udisanjem mogu brzo ublažiti simptome tokom napada astme. Oni uključuju albuterol (ProAir HFA, Ventolin HFA, drugi) i levalbuterol (Xopenex HFA). Djeluju u roku od nekoliko minuta, a učinak traje po nekoliko sati.
  • Ipratropij (Atrovent HFA). Ljekar može propisati ove inhalirajuće lijekove za hitno olakšanje simptoma. Poput drugih bronhodilatatora, opušta dišne puteve i uspostavlja normalno disanje. Ipratropij se uglavnom koristi za emfizem i kronični bronhitis, ali se ponekad koristi i za liječenje napada astme.
  • Oralni i intravenski kortikosteroidi - Ovi lijekovi ublažavaju upale dišnih puteva uzrokovane teškom astmom. Primjeri uključuju prednizon i metilprednizolon. Oni mogu uzrokovati ozbiljne nuspojave kada se koriste dugoročno, pa se samo koriste za liječenje teških simptoma astme na kratkoročnoj osnovi.
  • Imunomodulacijski sredstva. Mepolizumab (Nucala) može biti prikladan za djecu s teškom eozinofilnom astmom.

Liječenje astme aktivirane alergijom

Ako dijete ima astmu koja se aktivira ili pogoršava zbog alergije, dijete može imati koristi od terapije alergije, a terapija uključuje:

  • Oomalizumab (Xolair). Ovaj lijek se daje djeci koja imaju alergije i teške astme. To smanjuje reakciju imunološkog sistema na alergije koje uzrokuju tvari, kao što su pelud, grinje i kućni ljubimci. Xolair se daje pomoću injekcije svaka dvije do četiri nedjelje.
  • Lijekovi za alergije. To su antihistaminici u obliku oralnog spreja za nos i dekongestiva, kao i kortikosteroid, kromolin i ipratropij nosni sprejevi.
  • Alergijske injekcije (imunoterapija). Imunoterapija injekcijama obično se daje jednom nedjeljno tokom nekoliko mjeseci, a zatim jednom mjesečno u trajanju od tri do pet godina. S vremenom, postupno se smanjuje reakcija djetetovog imunološkog sistemana određene alergene.

Nemojte se oslanjati samo lijekove koji donose brzo olakšanje

Za dugotrajnu kontrolu astme lijekovi, kao što su inhalacijski kortikosteroidi, su kamen temeljac. Ovi lijekovi drže astmu pod kontrolom svakodnevno i smanjuju mogućnost da dijete dobije napade astme.

Ako dijete ima napad astme, za brzo olakšanje simptoma (spašavanje) koristite inhalator, koji odmah olakšava simptome. Ali, ako dugoročni lijekovi za kontrolu djeluju dobro, dijete ne treba koristiti inhalator za brzo olakšanje često.

Vodite evidenciju o tome koliko puta inhalator dijete koristi svake nedjelje. Ako često treba koristiti inhalator za brzo olakšanje, odvedite dijete ljekaru. Vjerovatno se mora promijeniti ili prilagoditi terapija za dugoročnu kontrolu simptoma.

Inhalator

Za uzimanje lijekova inhalacijom, bilo terapije za kratkoročnu ili dugoročnu kontrolu simptoma, koristi se uređaj inhalator:

  • Starija djeca i tinejdžeri mogu koristiti mali, ručni uređaj, koji se zove tlačni inhalator za doziranje ili inhalator koji oslobađa fini prah.
  • Dojenčad i mala djeca koriste masku koja je dio inhalatora ili raspršivača.
  • Za bebe se koristi uređaj pod nazivom raspršivač, to je uređaj koji pretvara tekući lijek u fine kapljice. Beba nosi masku za lice i normalno diše, dok raspršivač osigurava ispravnu dozu lijeka.

Akcijski plan za kontrolu astme

Razgovarajte s ljekarom oko uspostavljanja plana kontrole simptoma astme. To može biti važan dio liječenja, pogotovo ako dijete ima tešku astmu. Akcijski plan astme može pomoći i djetetu i roditelju, a najvažniji segmenti plana su:

  • prepoznati kada je potrebno prilagoditi dugoročne lijekove za kontrolu,
  • praćenje efikasnosti terapije,
  • identificiranje znakova napada astme i znati šta učiniti kad se dogodi napad te
  • znati kada pozvati ljekara ili potražiti hitnu pomoć.

Djeca koja imaju dovoljno koordinacije i razumijevanje mogu koristiti ručni uređaj za mjerenje koliko dobro mogu disati (na vrhu uređaja je mjerač protoka zraka). Kao dio akcijskog plana zapišite šta vi ili dijete trebate učiniti kada vršna mjerenja protoka disanja dođu na određen nivo.

Akcijski plan se koristi za mjerenje vršnih protoka disanja i simptoma, kako bi napravili kategorizaciju djetetove astme po zonama, kao što je na primjer zelena zona, žuta zona i crvena zona. Ove zone odgovaraju dobro kontroliranim simptoma, srednje te slabo kontroliranim simptomima. Ovo olakšava praćenje simptoma astme djeteta.

Simptomi i okidači astme djeteta vjerovatno će se promijeniti vremenom. Morat ćete pažljivo promatrati simptome i raditi s ljekarom kako bi se prilagodili lijekovi prema potrebi.

Ako simptomi se u potpunosti kontroliraju određeno vrijeme, ljekar može preporučiti snižavanje doze ili prestanak uzimanja lijekova za astmu. Ako se kod djeteta još uvijek javljaju jači simptomi, ljekar će možda povećati, promijeniti ili dodati lijekove (ubrzanje liječenja).

Alternativna medicina

Postoje alternativni lijekovi koji se koriste za astmu, ali u većini slučajeva te lijekove je potrebno više istražiti, kako bi vidjeli koliko dobro djeluju i izmjerili opseg mogućih nuspojava. Alternativni tretmani koji mogu pomoći kod astme uključuju:

  • tehnike disanja koje uključuju strukturirane programe disanja, poput Buteyko tehnike disanja, metode Papworth i vježbi yoga disanja (pranajame);
  • akupunktura - ova tehnika ima korijene u tradicionalnoj kineskoj medicini. To uključuje stavljanje vrlo tanke igle na strateška mjesta na tijelo djeteta. Akupunktura zahtijeva da se te igle drže nekoliko minuta, što može biti teško za malu djecu. Sigurno je i obično bezbolno;
  • tehnike opuštanja, kao što su meditacija, biofeedback, hipnoza i progresivno opuštanje mišića može pomoći kod astme da se smanji napetost i stres;
  • homeopatija, koja ima za cilj da potiče tjelesni samo-odgovor ozdravljenja pomoću vrlo male doze tvari koje uzrokuju simptomi. U slučaju astme, homeopatski lijekovi su napravljeni od tvari koje aktiviraju astmatične reakcije, kao što su pelud ili korov. Još uvijek nema dovoljno dokaza kako bi se utvrdilo da li homeopatija pomaže u liječenju astme uzrokovane alergijama;
  • biljni lijekovi i dodaci - nekoliko biljnih lijekova je pokazalo da može pomoći u liječenju astme, uključujući i beta-karotena, crno sjeme, riblje ulje i magnezij. Međutim, daljnja istraživanja su potrebna kako bi se potvrdila njihova korist. Bilja i dodaci mogu imati nuspojave, a neki od njih mogu imati kontra efekt s drugim lijekovima koje dijete uzima. Razgovarajte s ljekarom prije nego date djetetu bilo koji biljni pripravak ili dodatak.

Priprema za pregled

Kada pedijatar uputi dijete specijalisti za alergije ili pluća, ovi koraci mogu vam pomoći da dobijete što više informacija od ljekara tokom pregleda:

  • Zapišite sve simptome koje dijete ima, uključujući i one koje se mogu činiti nevezani za razlog pregleda.
  • Naglasite koji simptomi smetaju djetetu najviše, na primjer, ako simptomi imaju tendenciju da se pogoršaju u određeno doba dana; tokom određenih godišnjih doba; kada je dijete izloženo hladnom zraku, peludi ili drugim okidačima; ili kada se igra ili bavi sportom.
  • Zapišite ključne lične podatke, uključujući i sve veće stresove ili promjene koje je dijete nedavno doživjelo.
  • Napravite popis lijekova, vitamina i dodataka koje dijete uzima.
  • Zapišite pitanja.

Popis pitanja koja vam  mogu da dobijete potrebne informacije su:

  • Da li je astma najvjerovatniji uzrok problema s disanjem djeteta?
  • Osim najvjerovatnijeg uzroka, što bi drugo moglo biti uzrok simptoma?
  • Koje testove dijete treba obaviti?
  • Da li je stanje vjerovatno privremeno ili kronično?
  • Koji je najbolji tretman?
  • Koje su alternative za primarni pristup koji predlažete?
  • Dijete ima druge zdravstvene probleme. Kako možemo najbolje uskladiti terapije?
  • Postoje li ograničenja koja dijete treba slijediti?

Najvjerovatnija pitanja koja će vam ljekar postaviti su:

  • Koji su simptomi kod djeteta?
  • Kad ste prvi put primijetili simptome?
  • Koliko su ozbiljni simptomi?
  • Da li dijete ima problema s disanjem većinu vremena ili samo u određenim trenucima ili u određenim situacijama?
  • Da li dijete ima alergije, kao što je atopijski dermatitis ili peludnu groznicu?
  • Da li išta pogoršava djetetove simptome?
  • Da li išta poboljšava djetetove simptome?
  • Da li ima članova porodice koji imaju alergiju ili astmu?
  • Da li dijete ima bilo kakve kronične zdravstvene probleme?

Samopomoć

Ukoliko poduzmete odgovarajuće korake za smanjenje izloženosti djeteta aktivatorima koji izazivaju napade astme, smanjit ćete i mogućnost njihove pojave. Koraci koje bi trebali poduzeti kako bi se izbjeglo aktiviranje se razlikuju u ovisnosti šta izaziva kod djeteta astmatični napad. Neke stvari koje mogu pomoći su:

  • Održavajte nisku vlažnost u kući. Ako živite u sredini s vlažnom klimom, razgovarajte s ljekarom o korištenju uređaja za uklanjanje vlage iz zraka (odvlaživač).
  • Držite unutarnji zrak čist. Osigurajte da su grijanja i klimatizacija profesionalno postavljeni te provjeravajte vaš klima uređaj svake godine. Promjena filtera u peći i klima uređaju neka bude u skladu s uputama proizvođača. Također, razmislite o instalaciji filtera za male čestice u ventilacijski sistemu.
  • Nemojte držati kućne ljubimce. Ako je dijete alergično na dlaku, najbolje je da izbjegnete kućne ljubimce, posebno s krznom ili perjem. Redovno kupanje i higijena ljubimaca mogu također smanjiti količinu dlaka u okolini.
  • Koristite klima uređaj. Klima pomaže da se smanji količina peludi u zraku, s drveća, trava i korova koji pronalazi svoj put prema kući. Klima također snižava vlažnost zraka i može smanjiti izloženost djeteta grinjama. Ukoliko nemate klima uređaj, pokušajte držati prozore zatvorene tokom peludne sezone.
  • Držite prašinu na minimumu. Smanjenje prašine, koja može pogoršati simptome, možete postići zamjenom određenih stvari u spavaćoj sobi. Na primjer, koristite antialergene navlake za jastuke, madrace i pokrivače. Razmislite o uklanjanju tepiha i postavljanju parketa, posebno u djetetovoj spavaćoj sobi. Često perite zavjese i rolete.
  • Čistite redovno. Očistite svoj dom najmanje jednom nedjeljno kako biste uklonili prašinu i alergene.
  • Smanjite izloženost djeteta hladnom zraku. Ako djetetu astmu pogoršava hladnoća i suh zrak, neka nosi masku za lice vani, koja može znatno pomoći.

Suočavanje i podrška

Dijete vrlo stresno može doživjeti činjenicu da ima astmu. Savjeti za lakše prevladavanje ovoga stanja i nastavka normalnog života djeteta, koliko kod je moguće su:

  • Uvjerite dijete da je liječenje sastavni dio života. Ako dijete uzima svakodnevno lijekove, ne činite veliku stvar od toga - to bi trebalo shvatiti kao rutinu, kao što je doručak ili četkanje zubi.
  • Neka učestvuje u akcijskom planu. Uključite dijete u akcijski plan, zajedno s ljekarom i dajte kopiju svima koji se brinu o djetetu, kao što su učitelji, nastavnici, treneri i roditelja djetetovih prijatelja.
  • Napisani akcijski plan pomaže vama i djetetu da prepoznate simptome rano te da date važne informacije o tome ljekaru, koji određuje kako liječiti djetetovu astmu.
  • Ohrabrite ga. Fokusirajte djetetovu pažnju na ono što ono samo može učiniti, a ne na ono što ne može. Uključite nastavnike, trenere, rodbinu i prijatelje u pomaganje djetetu da kontrolira astmu. Potaknite normalnu igru i aktivnost. Nemojte ograničiti aktivnosti djeteta iz straha od napada astme, tražite od ljekara da kontrolira simptome uzrokovane vježbanjem.
  • Budite mirni i držite stvari pod kontrolom kada se suočite sa simptomima astme. Nemojte paničariti ako vidite da dolazi napad astme ili ako se simptomi pogoršaju. Fokusirajte se na akcijski plan kontrole astme i uključite dijete u svaki korak, tako da razumije što se događa.
  • Razgovarajte s drugim roditeljima djece koja imaju astmu. Roditelji koji se povežu istim problemom i koji se suočavaju sa sličnim izazovima daje osjećaj olakšanja.
  • Pomozite djetetu da se povežu s drugima koji imaju astmu. Pošaljite svoje dijete na  organizirane aktivnosti za djecu koja boluju od astme. To može pomoći djetetu da se osjeća manje izolirano i pomaže mu da bolje razumije astmu i njeno liječenje.

Prevencija

Pažljivo planiranje i upravljanje aktivatorima astme najbolji su načini kako da se spriječi napad astme:

  • Ograničite izloženost aktivatorima napada astme. Budite proaktivni u pomaganju djetetu da izbjegne alergene i iritanse koji aktiviraju simptome astme.
  • Ne dozvolite pušenje oko djeteta. Izloženost duhanskom dimu tokom djetinjstva je snažan faktor rizika za dječju astmu, a često je i okidač za napade astme.
  • Potaknite dijete da bude aktivno. Sve dok je astma dobro kontrolirana kod djeteta, redovna tjelesna aktivnost može pomoći da pluća rade efikasnije.
  • Redovno idite na kontrole. Ne ignorirajte znakove, dijete koje ima astmu treba biti stalno pod kontrolom, kao što ne treba koristiti inhalator za brzo olakšanje prečesto. Astma se mijenja tokom vremena. Ljekar pomaže da se naprave potrebne prilagodbe liječenja, kako bi se držali simptomi pod kontrolom.
  • Pomozite djetetu da održava zdravu tjelesnu težinu. Pretilost ili višak kilograma može pogoršati simptome astme te može dovesti do opasnosti i od pojave drugih zdravstvenih problema.
  • Držite žgaravicu pod kontrolu. Refluks kiseline ili teška žgaravica (bolest gastroezofagealnog refluksa ili GERB) može pogoršati djetetove simptome astme. Možda će trebati lijekove bez recepta za kontrolu refluksa kiseline.

Najnovije