Hipokrat.ba

Sve o atopijskom dermatitisu

Atopijski dermatitis

Atopijski dermatitis, neurodermitis i li atopijski ekcem je hronična upalna bolest kože, uslovljena je nasljednom sklonošću, popraćena svrbežom, a tipična klinička sli ka zavisi od dobi pacijenta.

Atopijski dermatitis je često udružen  s drugim atopijskim bolestima: alergijskom astmom, alergijskim rinitisom, alergijskim konjuktivitisom i alergijskim kolitisom. Atopijski dermatitis najčešća je hronična bolest u ranom djetinjstvu. Javlja se u različitom intenzitetu kod 15 do 20 posto djece, a učestalost je u stalnom porastu. U 80 posto bolesnika bolest započne prije navršene prve godine života. Intenzitet atopijskog dermatitisa ima tendenciju slabljenja s godinama, ali je teško predvidjeti tok bolesti kod pojedinog djeteta. Bolest je obilježena periodima pogoršanja i poboljšanja koja se ne mogu uvijek objasniti. Osim nasljedne sklonosti, u nastanku i pogoršanju bolesti učestvuju i različiti alergeni, iritansi, klimatski uslovi (pogoršanja zimi), tjelesna konstitucija, psihološki stres, infekcije. Alergeni iz hrane imaju ulogu posebno u dječjoj dobi. Česti alergeni su bjelanjak jajeta, kravlje mlijeko, kikiriki, riba, soja i pšenično brašno. Od inhalacijskih (udahnutih) alergena najčešći su kućna prašina, grinje, životinjske dlake i perje.

Simptomi atopijskog dermatitisa

Koža cijelog tijela je izrazito suha. Biohemijska istraživanja pokazala su da u koži osoba koje boluju od atopijskog dermatitisa postoji poremećaj masnih kiselina, koje sudjeluju u prirodnoj hidraciji kože. Intenzivan svrbež osnovna je karakteristika ove bolesti. Klinička slika se razlikuje kod dojenčadi, starije djece te odraslih bolesnika.

U dojenačkoj dobi karakteristične su simetrični, suhi, crvenkasti, ljuskavi plakovi s papulama (čvorićima) na licu, najčešće na obrazima, čelu uz pošteđeno područje oko usta. Promjene se šire na vlasište, gornji dio trupa, gornje i donje udove. U kasnijem djetinjstvu i adolescenciji promjene su smještene uglavnom na pregibima velikih zglobova, posebno na vratu, laktovima, zapešćima, koljenima i skočnim zglobovima, te na vjeđama. Kod odraslih nalazimo izrazito zadebljana područja, pojačanog kožnog crteža u području pregiba velikih zglobova, na vjeđama, te hronični edem (otok) lica. Često postoji sklonost širenju promjena i na ostala područja kože. Zahvaćena područja su često izgrebana zbog jakog svrbeža.

Dijagnosticiranje atopijskog dermatitisa

Dijagnoza se postavlja na osnovu anamnestičkih podataka te kliničke slike bolesti. Prema potrebi radi se laboratorijska dijagnotika: testovi za dokazivanje IgE protutijela RIST i RAST, te prick (ubodni) testovi, skarifikacijski test (metoda ograbotinom), epikutani test, atopijski epikutani test itd. Ovim testovima utvrđuju se različiti tipovi alergija na različite alergene.

Komplikacije atopijskog dermatitisa

Najčešće komplikacije atopijskog dermatitisa su pojava različitih infekcija od kojih se ističu bakterijske infekcije kože (najčešće uzrokovane stafilokokom), virusne infekcije kože (herpes virus, bradavice, moluske), gljivične infekcije kože. Naročito su opasne herpes infekcije koje mogu poprimiti zabrinjavajuće dimenzije. Od ostalih komplikacija moguć je nastanak kontaktnog alergijskog dermatitisa.

Opće mjere prevencije i liječenja atopijskog dermatitisa

Opće mjere sastoje se od izbjegavanja uticaja koji su prepoznati kao mogući razlozi pogoršanja bolesti. To su izbjegavanje kontakta kože s vunom, sintetikom, jakim sapunima, alkoholnim pripravcima, hlorisanom vodom (bazeni) itd.. Savjetuje se ne boraviti u zadimljenim prostorijama, smanjiti izloženost kućnoj prašini, perju i dlakama životinja. Izlaganje vrućini pojačava znojenje i svrbež, a suhi zrak dodatno isušuje kožu (preporučuje se vlažnost zraka u prostoriji barem 55 posto). Boravak na moru, kupanje u morskoj vodi uz umjereno izlaganje suncu najčešće ima povoljan učinak. Naravno, potrebno je koristiti kreme sa zaštitnim faktorima i izbjegavati izlaganje suncu između 11 i 17 sati.

Njega kože

Ona uključuje održavanje higijene koja je od prvorazrednog značenja. Kupanje i tuširanje ne smiju predugo trajati (oko 10 minuta) da ne bi dodatno isušili kožu. Isključena je upotreba klasičnih sapuna i pjenušavih kupki sa deterdžentima. Umjesto njih, koriste se uljne kupke i sredstva za čišćenje kože ph 5 do 5,5. Nakon kupanja neophodno je nanijeti neutralne preparate za zamašćivanje i vlaženje kože u obliku krema, masti ili emulzija. Što je stepen  suhoće kože veći, navedene preparate je potrebno češće primjenjivati, obično po nekoliko puta dnevno.

Primjenjuju se preparati s s dodatkom ureje, omega masnih kiselina, lipida, cinka i bakra.

Lokalno liječenje

Lokalni kortikosteroidi još su uvijek glavno sredstvo u liječenju atopijskog dermatitisa, jer djeluju protupalno i smanjuju svrbež. Oni se koriste u pogoršanju bolesti i vrlo su učinkoviti.
Većina ljudi je nepovjerljiva prema njima, iako rijetko izazivaju komplikacije ako se pravilno koriste. Pravila liječenja kortikosteroidima su: nanositi kremu na čistu kožu nakon pranja, u tankom sloju uz laganu masažu; primjena jednom ili najviše dva puta na dan; čim se postigne poboljšanje, prorijeđivati tretman;  brojati iskorištene tube proizvoda i o tome informisati liječnika; ne produljivati liječenje bez odobrenja liječnika.

Noviji lijekovi za liječenje ove bolesti su lokalni imunomodulatori (takrolimus i pimekrolimus). Osnovna prednost u poređenju s kortikosteroidima jest što ne izazivaju atrofiju (stanjenje kože) i

teleangiektazije (proširene kapilare). Posebno su korisni za promjene na licu. Ne preporučuje se njihovo korištenje uz izlaganje suncu.

Ostali načini liječenja

Antihistaminici se koriste zbog umirujućeg djelovanja na osjećaj svrbeža. Kod proširenih oblika primjenju se različiti oblici fototerapije (obasjavanje ultraljubičastim zrakama u svrhu liječenja) ili klimatoterapija (npr. liječenje na Mrtvom moru). U novije vrijeme koristi se i enterosorbent (organski silikat u vodenom gelu) koji selektivno uklanja toksine, potencijalne alergene i patogene mikroorganizme. Potpuno je neškodljiv i može se primjenjivati od najranije dobi.

Najnovije