Hipokrat.ba

Simptomi, dijagnoza, liječenje

Autizam

Autizam je biološki razvojni poremećaj mozga. Zbog prirode nastanka i manifestacije, autizam je vrlo složen poremećaj.

Autizam

Autizam

Glavne karakteristike autizma su slaba ili nikakva socijalna interakcija i komunikacija, ograničeni i ponavljajući obrasci ponašanja, ekstremno osamljivanje i samoizolacija kao i povlačenje od socijalnih kontakata tokom vrlo ranog razvoja. Opsesivna potreba za nepromjenjivošću okoline i dnevne rutine, preokupacija predmetima koji se koriste na neobičan ili nefunkcionalan način, rituali i stereotipno ponašanje, npr. njihanje, otpor prema učenju novog, teško oštećenje govora kod nekih do mutizma a kod drugih do razine bizarnog nefunkcionalnog govora, koji uključuje: eholaliju, perservaciju, stereotipni ili metaforički govor i neadekvatnu upotrebu zamjenica.

Autizam je u grupi težih smetnji u razvoju koje se javljaju u ranom djetinjstvu, obično prije 3. godine života. Iako se simptomi autizma i njihova ozbiljnost razlikuju, svi oblici ove bolesti utiču na djetetovu sposobnost komunikacije i interakcije s drugima. Broj djece s dijagnozom autizma je u stalnom porastu. Nije jasno je li riječ o stvarnom povećanju ili je to posljedica veće informisanosti ljekara i roditelja. Iako ne postoji lijek za autizam, intenzivno, vrlo rano liječenje može napraviti veliku razliku u kvaliteti života mnoge djece s ovim poremećajem.

Rani znakovi autizma

Nije uobičajeno dijagnosticirati autizam prije 3. godine života, obzirom da su rani simptomi samo pokazatelji mogućih razvojnih teškoća i da se kli8nička slika razvija sazrijevanjem centralnog nervnog sistema. Međutim, rani znakovi su posebno važni za rano otkrivanje djece s razvojnim teškoćama i za pravovremeno uključivanje u ranu intervenciju. Na osnovu ranih znakova prepoznavaju se rizična djeca, procjenjuje se i prati njihov razvoj. Na osnovu procjena izrađuju se ciljani rehabilitacijski tretmani kojima se podučavaju i roditelji. Znanstveno je dokazano da se ciljanom ranom intervencijom značajno može poboljšati životni ishod osobe s autizmom. U savremenoj praksi naglašava se važnost prepoznavanja ranih znakova autizma i uključivanja djeteta u ranu intervenciju čak i prije navršene 1. godine života djeteta. Neki rani znakovi su specifični za autizam i srodne razvojne poremećaje, a drugi se samo češće javljaju kod određenog broja djece s autizmom:

  • Kod rođenja uočen je manji opseg glave (za oko 25%) , a onda slijedi nagli rast glave koji se već vidi u 6. mjesecu života.
  • Beba je vrlo mirna i nezahtjevna. Vidljiv je povišen tonus mišića. Spava u neobičnom položaju.
  • Dijete ne reaguje na glas majke / bliske osobe i ne uspostavlja direktan pogled u oči s majkom / bliskom   osobom.
  • U dobi od 6. mjeseci dijete se ne smiješi majci / bliskoj osobi koja ga redovno njeguje.
  • Ne voli se maziti i sjediti u krilu majke / bliske osobe.
  • Dijete je nezahtjevno, gotovo ništa ne traži i uzima ponuđeno.
  • Izostaje gugutanje do 9. mjeseca i korištenje bilo koje jednostavne geste u dobi od 12. mjeseci:               pokazivanje željenog ili zanimljivog objekta, gesta pa-pa na odlasku.
  • Često reaguje kao da je gluho. Ne reaguje na svoje ime.
  • U 16. mjesecu života dijete još ne izgovara niti jednu izoliranu riječ ili samo stereotipno ponavlja riječ koju čuje.
  • Ne zna koristiti jednostavne igračke, samo ih ispituje, reda ili vrti.
  • Igra se samo sam/a, ne želi prisustvo bliske osobe u igri.
  • Sa dvije godine ne slaže fraze od 2 riječi. Ne govori ili govori repetitivno ili koristi neobične izraze.
  • Ne obraća pažnju na odlazak majke / bliske osobe iz prostorije ni s navršene 2 godine.
  • Ne pokazuje interes za drugu djecu i igru s njima.
  • Ne igra se igara pretvaranja i ne koristi igračke kao zamjenu za predmete.
  • Pokazuje izljeve bijesa bez posebnog, jasnog razloga.
  • Pokazuje opsesivne interese za pojedine objekte i podražaje.
  • Često je hiperaktivno i nemirno iako postoje situacije smirenosti i usmjerenosti pažnje.
  • Jako se veže za dnevne rutine i ne prihvaća promjene.
  • Repetitivno se kreće, vrti oko svoje osi, leprša rukama ili prstima, neprestano vrti kosu, tapka po nekom   mjestu na sebi i sl.

Djeca s autizmom obično imaju poteškoće u tri ključna područja razvoja – socijalna interakcija, komunikacija i ponašanje. No, budući da se simptomi i ozbiljnost autizma uveliko razlikuju, dvoje djece s istom dijagnozom mogu djelovati vrlo različito i imati različite vještine. U većini slučajeva, djeca s teškim autizmom imaju vrlo izražene poteškoće ili potpunu nemogućnost komunikacije i interakcije.

Neka djeca pokazuju znakove autizma već u ranom djetinjstvu, dok se druga razvijaju normalno tokom prvih nekoliko mjeseci ili godina života, ali onda iznenada postaju povučena ili agresivna odnosno, u nekim slučajevima, gube stečene kompetencije.

Kako odrastaju, neka djeca s autizmom ostvaruju veći angažman s drugima i pokazuju manje poremećaja u ponašanju. Neki, obično oni s najblažim simptomima, s vremenom mogu voditi potpuno ili gotovo normalan život. Drugi, međutim, i dalje imaju poteškoća s komunikacijom ili socijalnim vještinama te u tinejdžerskim godinama imaju izražene probleme u ponašanju.

Jedan dio djece s autizmom sporo usvaja nova znanja i vještine, a neki imaju i umanjenu inteligenciju. Ipak, najčešće djeca s autizmom imaju normalnu do vrlo visoku inteligenciju. Ta djeca brzo uče, ali imaju problema u komunikaciji i primjeni onoga što znaju u svakodnevnom životu i društvenim situacijama. Postoji i dio djece s autizmom koji su pravi mali “mudraci”. Ta djeca imaju izuzetne vještine u određenom području, kao što su umjetnost, matematika ili muzika.

Faktori rizika nastanka autizma

Autizam jednako zahvata svu djecu, ali neki faktori povećavaju rizik:

  • Spol djeteta – dječaci imaju četiri do pet puta veću vjerovatnoću da razviju autizam od djevojčica;
  • Porodična anamneza – porodice koje imaju jedno dijete s autizmom imaju povećan rizik da će i drugo dijete razviti poremećaj;
  • Ostali poremećaji – djeca s određenim medicinskim poteškoćama imaju veći rizik od autizma. Ti               poremećaji uključuju Fragile X sindrom, nasljednu bolest koja uzrokuje intelektualne probleme,                 gomoljastu sklerozu, stanje u kojem se u mozgu razvijaju benigni tumori, te neurološki poremećaji kao što je Tourettov sindrom i epilepsija, koja uzrokuje napade.

Kada posjetiti ljekara?

Ako sumnjate da vaše dijete ima autizam, razgovarajte sa svojim doktorom. Simptomi povezani s autizmom mogu ukazivati i na druge poremećaje u ponašanju.

Znakovi zbog kojih biste se trebali posavjetovati s vašim doktorom su:

• Dijete ne pokazuje sretne izraze i ne smije se u dobi do 6 mjeseci

• Dijete ne oponaše zvukove i izraze lica do 9 mjeseca

• Dijete ne guguće do dobi od 12 mjeseci

• Dijete ne pokazuje nikakve geste (npr. ne pokazuje na stvari ili maše) do dobi od 12 mjeseci

• Dijete uopće ne govori do dobi od 16 mjeseci

• Dijete ne izgovara nikakve fraze do dobi od 2 godine

• Dijete gubi stečene vještine komunikacije ili socijalne vještine u bilo kojoj dobi

Liječenje autizma

Ne postoji lijek za autizam, pa čak ni terapija koja bi odgovarala svima. Liječenje je vrlo individualno, a cilj je prvenstveno povećanje djetetovih sposobnosti smanjivanjem simptoma i podrška u razvoju i učenju.

Liječenje autizma može uključivati terapije usmjerene na:

Ponašanje i komunikacijske terapije – mnogi programi su usmjereni na rješavanje niza socijalnih, jezičkih i bihevioralnih poteškoća povezanih s autizmom. Terapija je djelomično usmjerena na smanjenje problema u ponašanju i sticanje novih vještina, dok je drugi fokus na tome kako postupati u društvenim situacijama ili pomoći djetetu da ostvari bolju komunikciju.

Obrazovanje – djeca s autizmom mogu vrlo dobro usvajati nova znanja u sklopu strukturiranih obrazovnih programa. Razvijeni programi stručnjaka i razne aktivnosti poboljšavaju djetetove socijalne i komunikacijske vještine, ponašanje i vještinu improvizacije. Predškolska djeca koja su upućena na intenzivnu, individualnu terapiju vrlo dobro napreduju.

Porodična terapija – tokom porodične terapije, roditelji i članovi porodice mogu naučiti kako razviti interakciju i komunicirati sa djetetom na način koji njemu odgovara, kako rješavati probleme u ponašanju te kako razviti vještine koje su potrebne bi pomogli djetetu u njegovom razvoju.

Lijekovi – iako se autizam ne može izliječiti, određeni lijekovi mogu pomoći vašem djetetu u kontroli simptoma. Npr., antidepresivi mogu biti propisani za anksioznost ili antipsihotici za probleme u ponašanju. Lijekovi se propisuju i ukoliko je autizam popraćen hiperaktivnošću djeteta.

Najnovije