Hipokrat.ba

Parkinsonova bolest

Bitka za zdravlje Muhammad Alia: Šta je Parkinsonova bolest?

Boks legenda Muhammad Ali umro je 03. juna ove godine u dobi od 74 godine, nakon duge borbe protiv Parkinsonove bolesti. Bolest mu je dijagnosticirana 1984. godine, tri godine nakon što je se povukao iz ringa.

Bitka za zdravlje Muhammad Alia: Šta je Parkinsonova bolest?

Muhammad Ali

U godinama koje su slijedile, Parkinsonova bolest počela je oduzimati Aliju motoriku i sposobnost da govori suvislo, ali se do zadnjega dana nije predavao.

„Iako je Muhammed imao Parkinsonovu bolest i njegov govor nije ono što je nekad bio, bio je u mogućnosti da razgovara s ljudima očima. Razgovarao je s ljudima srcem i na taj način su se s njim povezivali“, izjavila je njegova supruga Lonnie Ali.

Također, rekla je da su ljekari potvrdili da bolest nije rezultat udaraca zadobivenih bavljenjem boksom, već je u pitanju genska bolest.

Deset nedjelja prije Alijeve borbe 1980. godine, protiv Larry Holmesa, tim ljekara na Klinici Mayo dostavio je medicinski izvještaj Athletic komisiji Nevade, u kojoj su opisali malu rupu u vanjskom sloju njegovog mozga, uz napomenu da je boksač rekao da osjeća trnce u rukama i da povremeno ima nerazgovijetan govor. Godinu poslije, 1981., trajno se povukao iz boksačke arene.

Šta je Parkinsonova bolest?

Parkinsonova bolest je progresivan poremećaj živčanog sistema. To prije svega utiče na kretanje pacijenta, često počinje s malim tremor u ruci ili s ukočenosti mišića i pogoršava se tokom vremena. Ne postoji test za Parkinsonovu bolest, pa se ponekad bolest pogrešno dijagnosticira.

Pacijenti Parkinsonove bolesti često imaju problema s hodanjem i govorom. Simptomi uključuju sporost pokreta, gubitak ravnoteže i nerazgovijetan govor. Uz bolesti, često se javlja i smanjena sposobnost za kontroliranje nesvjesnih pokreta, koji uključuju treptanje, smijanje ili ljuljanje ruke tokom hodanja. Simptomi su često gori na jednoj strani tijela. (Izvor: Mayo Clinic)

Koji su simptomi Parkinsove bolesti?

Četiri osnovna simptoma Parkinsonove bolesti su:

  • Tremor (prisilno, ritmičko drhtanje udova, glave ili cijelog tijela) - Najpoznatiji simptom Parkinsonove bolesti je tremor, koji često počinje s povremenim tremorom u jednom prstu, da bi se na kraju raširio na cijelu ruku. Drhtanje može uticati samo jedan dio ili stranu tijela, posebno u ranim fazama bolesti. Ali nema svako s Parkinsonovom bolešću tremor.
  • Ukočenost (ukočenost ili nefleksibilnost udova ili zglobova) – mišići počinju bivati ukrućeni, često počinje s mišićima u nogama i vratu. Ukočenost ima većina pacijenata. Mišići postaju napeti, a neki pacijenti uz ukočenost, osjećaju i bol.
  • Bradikinezija ili akinezija (usporenost kretanja ili odsutnosti kretanja) - bradikinezija je jedna od klasičnih simptoma Parkinsonove bolesti. Tokom vremena, osoba s Parkinsonovom bolesti može razviti postepeno pogrbljeno držanje i sporo hodanje. Na kraju također može izgubiti sposobnost da se drži uspravno i da se kreće. Nakon nekoliko godina, može doživjeti akineziju ili "zamrzavanje", bez mogućnosti bilo kakvog pokreta.
  • Nestabilnost držanja tijela (umanjena ravnoteža i koordinacija) - Osoba s posturalnom nestabilnosti može imati pognut položaj, uz spuštenu glavu i obješena ramena. Mogu se nagnuti naprijed ili nazad, mršavi su i često padaju što uzrokuju povrede. Osobe koje se naginju unazad imaju tendenciju da  imaju "retropulsiju" ili da koračaju unazad.

Koliko ljudi boluje od Parkinsonove bolesti?

Pretpostavlja se da u svijetu boluje preko 6,3 miliona ljudi od Parkinsonove bolesti. Od toga u Europi 1,2 miliona, a u SAD 1 milion. Muškarci imaju veću vjerovatnoću obolijevanja, od žena te obično se javlja kod osoba starijih od 50 godina.

Što uzrokuje Parkinsonovu bolest?

Parkinsonova bolest uzrokovana je degeneracijom malog dijela mozga, koji se zove supstancija nigra. Kako moždane ćelije u substantia nigra umiru, mozak postaje lišen kemijske tvari dopamina.

Naše tijelo koristi dopamin za kontrolu pokreta, koji kada osoba oboli od Parkinsonove bolesti, počinje opadati, što uzrokuje probleme s pokretima. Prema Nacionalnoj fondaciji za Parkins SAD, 80% ćelija koje proizvode dopamin propadnu čak i prije nego što se jave simptomi s motorikom pokreta.

Naučnici ne znaju šta točno uzrokuje da te ćelije počnu propadati, ali vjeruju da je uzrok kombinacija gena i uzroka okoliša. Oko 15% do 25% pacijenata s Parkinsonovom bolešću imaju člana porodice s tom bolesti.

U nekim slučajevima, istraživači su identificirali jednu gensku mutaciju, koja se nasljeđuje s koljena na koljeno. Mutacije gena LRRK2 je najveći genetski saradnik Parkinsonove bolesti, koji  je do sada otkriven. Ali, u većini slučajeva, uzrok je vjerojatno kombinacija genske mutacije i okoline.

Studije su također povezale i kemijske tvari koje se javljaju u okolišu, kao što su TCE i PERC  i Parkinsonovu bolest, iako konkretna povezanost još uvijek nije dokazana. Izloženost toksinima iz okoliša nikada nije dovoljna da uzrokuje Parkinsonovu bolest te prema riječima naučnika ne postoji uvjerljiv dokaz da je bilo faktor okoliša, sam, može se smatrati uzrokom bolesti.

(Izvor: CNN)

Najnovije