Hipokrat.ba

Sve o dioptriji

Dioptrija

Dioptrija je mjera jačine loma zraka svjetlosti, odnosno refrakcije. Dioptrija nije međunarodno priznata mjera, no svakodnevno se zbog praktičnosti koristi u oftalmologiji i očnoj optici.

Matematički se definiše kao recipročna vrijednost žarišne udaljenosti. Lomna jačina ljudskog oka je oko 60 dioptrija od čega 2/3 pripadaju površini oka, odnosno rožnici, a 1/3 očnoj leći.

Refrakcijske greške: kratkovidnost, dalekovidnost i astigmatizam. Oko s urednom refrakcijom naziva se emetropno oko. Ono ne treba nikakvu dodatnu dioptriju kako bi izoštrilo sliku udaljenog ili bliskog predmeta u jednu tačku na mrežnici oka. Kratkovidno ili miopno oko bolje fokusira sliku bliskog predmeta nego dalekog, zbog čega je ispred očne leće potrebno staviti konkavnu leću s minus dioptrijom koja će vratiti žarište na mrežnicu. Dalekovidno ili hipermetropno oko bolje vidi udaljene predmete. Kako bi se žarište dalekovidnog oka vratilo na mrežnicu potrebno je ispred očne leće staviti konveksnu leću s plus dioptrijom. Ukoliko rožnica i leća nisu okrugle, nego su sličnije obliku ragbi lopte radi se o astigmatizmu. Oko s astigmatizmom ima više žarišta. Za korekciju astigmatizma potrebne su posebne cilindrične leće kako bi zrake svjetla koje ulaze u oko mogle dospjeti u jedno žarište na mrežnici. Jačina cilindrične leće označava se s dvije različite dioptrije koje mogu imati predznak plus i/ili minus.

Uzroci i simptomi refrakcijskih grešaka

Postoje dvije vrste kratkovidnosti, odnosno miopije. Najčešća je takozvana osna ili aksijalna kratkovidnost kod koje je oko predugačko pa se žarište nalazi unutar oka umjesto na mrežnjači. Kod osne kratkovidnosti dioptrija se povećava rastom oka. Ova vrsta kratkovidnosti je vrlo česta: ima je oko 30 do 40 posto mladih u Evropi i SAD-u, dok je učestalost u nekim azijskim zemljama veća od 60 posto. Minus dioptriju kod kratkovidnosti moguće je ispraviti klasičnim i operativnim postupcima, a lijek za osnu kratkovidnost još uvijek ne postoji. Pravi uzroci kratkovidnosti i drugih refrakcijskih grešaka još uvijek nisu potpuno razjašnjeni, ali sigurno je kako se radi o složenom međudjelovanju genetskih i vanjskih faktora. 

Lomna kratkovidnost je značajno rjeđa, a uzrok ove vrste kratkovidnosti je pretjerano zakrivljena rožnica ili leća. Vrlo važno je razlikovati lomnu od osne kratkovidnosti jer ovu vrstu kratkovidnosti mogu uzrokovati bolesti rožnice, kao što je to keratokonus kod kojeg je rano prepoznavanje i liječenje vrlo važno.

Dalekovidnost ili hipermetropija (hiperopija) nastaje ukoliko je očna jabučica prekratka ili rožnica premalo zakrivljena. Kod dalekovidnih očiju žarište se nalazi iza mrežnice. Dalekovidnost je česta kod djece, ali s godinama se može smanjiti ili čak prijeći u kratkovidnost. Mlađe dalekovidne osobe imaju veliku mogućnost akomodacije koja može biti neprepoznata. Zbog toga je vrlo važno u sklopu pregleda vidne oštrine napraviti i skijaskopiju pomoću koje se može odrediti stvarna dioptrija nakon što se akomodacijski aparat opusti kapima za širenje zjenica. Kod astigmatizma se zrake svjetla koje ulazi u oko nejednako lome na rožnici ili leći. Kod pravilnog astigmatizma meridijan u kojem se zrake svjetla najjače lome nalazi se pod pravim uglom u odnosu na meridijan koji najslabije lomi zrake svjetla. Pravilni astigmatizam se vrlo malo mijenja tokom života i jednostavno se koriguje cilindričnim lećama ili laserskom korekcijom dioptrije. Ukoliko se astigmatizam značajnije mijenja unutar nekoliko mjeseci ili godina, može se raditi o nepravilnom, odnosno iregularnom  astigmatizmu, kao što je to slučaj kod keratokonusa i drugih bolesti rožnice. Najvažniji simptom svih refrakcijskih grešaka oka je mutan vid. Zavisno o vrsti refrakcijske greške, vid može biti zamućen pri pogledu na daljinu, blizinu ili na svim udaljenostima. Ukoliko refrakcijske greške nisu korigovane, može doći do astenopskih smetnji, od osjećaja napora, težine i umora u području oka, do glavobolja koje su posebno izražene nakon vidnih napora. Osobe s refrakcijskim greškama često stišću oči kako bi izoštrile sliku.
Ispravljanje dioptrije uz pomoć naočala i kontaktnih leća

Naočale su najstariji način ispravljanja dioptrije koji je ujedno povezan s najmanje zdravstvenih rizika. Glavni nedostatak naočala je udaljenost naočalnih leća od površine oka koji blago ograničava vidno polje, reducira vidnu oštrinu kod visoke kratkovidnosti i astigmatizma te onemogućuje korekciju ukoliko je razlika u dioptrijama između dva oka veća od tri dioptrije.

Kontaktne leće odličan su način ispravljanja dioptrije, posebno kod osoba s aktivnim stilom života koje se ne žele ili ne mogu podvrgnuti operativnom zahvatu. Kako nošenje kontaktnih leća, za razliku od naočala, nosi određene rizike vrlo je važno njihovo ispravno propisivanje te obučavanje o pravilnom nošenju i redovnom održavanju.

Laserska korekcija dioptrije i ugradnja leća za velike dioptrije

Dioptrija se danas može dugoročno korigovati uz pomoć operativnih postupaka koji se zajedno nazivaju refrakcijskom hirurgijom. U ove postupke spadaju lasersko skidanje dioptrije, ugradnja fakičnih te zamjena prirodne očne leće s umjetnom. Kod laserskog skidanja dioptrije tretman je  usmjeren samo na rožnicu, pri čemu se ne dira očna leća koja ima važnu funkciju akomodiranja na blizinu. Postoje dvije grupe laserskih zahvata: površinski ili PRK postupci kod kojih se tretman laserom izvodi na samoj površini rožnice te LASIK kod kojega se izrađuje tanki poklopac rožnice koji služi kao prirodni prevoj nakon tretmana laserom.Za mlađe osobe s pretankom rožnicom ili velikom minus dioptrijom koju nije moguće ispraviti laserskim postupcima na rožnici moguće je staviti dodatnu fakičnu leću ispred prirodne leće. Prednost ugradnje fakičnih leća u poređenju sa zamjenom prirodne leće umjetnom je prilagodljivost  koja omogućava dobar vid i na blizinu i na daljinu. Kod starijih osoba kod kojih je nastupila prezbiopija, odnosno staračka dalekovidnost, dioptriju je najbolje korigovati ugradnjom umjetne intraokularne leće na mjesto prirodne očne leće. Ovaj zahvat identičan je operaciji mrene koja se rutinski izvodi kod osoba sa zamućenom očnom lećom. Iako su navedeni zahvati korekcije dioptrije vrlo sigurni i djelotvorni, postoje i određeni rizici koji su različiti za svako oko. Zbog toga je važno napraviti detaljan predoperativni pregled i dobro se informisati o prednostima i nedostacima svakog pojedinog zahvata.

Najnovije