Hipokrat.ba

Nastanak, rizici, liječenje

Karcinom dojke

Karcinom dojke je najčešća zloćudna bolest  kod žena, a skoro svaka osma žena obolijeva od raka dojke. Rak dojke je drugi po redu vodeći uzrok smrti od raka kod žena (nakon raka pluća). Rak muške dojke se javlja u manje od 1 posto ukupnih slučajeva raka dojke.

Većina oboljelih od raka dojke obično ima asimptomatsku kvržicu, koja se obično otkrije slučajno, pri rutinskom pregledu ili mamografiji. Ranim otkrivanjem raka dojke prognoza bolesti značajno se poboljšava. Stoga se preporučuje svim ženama starijim od 50 godina da jednom godišnje  urade mamografski pregled dojke kako bi se pravovremeno uočile moguće promjene u tkivu dojke. Većina karcinoma dojke su epitelni tumori koji se razvijaju od ćelija koje oblažu kanaliće ili lobule, a rjeđe su neepitelni tumori potporne strome (angiosarkom, primarni stromalni tumori i filodes tumor).

Faktori rizika za karcinom dojke

  • Starenje: rizik od javljanja raka dojke raste s godinama
  • Prethodno postojanje raka dojke
  • Postojanje karcinoma dojke u porodici:  Ako je vaša majka ili neko u vašem srodstvu oboljeli od ove bolesti i vi ste izloženi povećanom riziku
  • Genetske promjene: Promjene u određenim genima (BRCA1, BRCA2)
  • Promjene u grudima: Atipična hiperplazija ili lobularni karcinom in situ
  • Estrogeni: duža izloženost estrogenima
  • Starije prvorotkinje: Rođenje prvog djeteta nakon 30-te godine
  • Pretjerano zračenje: Izloženost zračenju prije navršene 3. godine života
  • Alkohol i prehrana: Istraživanja pokazuju da pretjerano konzumiranje alkohola može biti povezano s nastankom raka dojke, kao i pretjeran unos kalorijske i masne hrane.

Znakovi upozorenja za karcinom dojke

  • Kvržica ili zgušnjavanje tkiva u dojci ili ispod pazuha
  • Masa ili kvržica (može biti i veličine graška)
  • Promjena veličine ili oblika dojke
  • Ugrušak krvi ili bistra tekućina koja se javlja iz bradavice
  • Promjena na dodir ili izgled kože dojke ili bradavice (jamice, ljuskasta koža, upala)
  • Crvenilo kože dojke ili bradavice
  • Područje koje je na izgled ili na dodir drugačije od ostatka dojke

Ovi znakovi upozorenja mogu se pronaći tokom samopregleda dojke. Samopregled dojke potrebno je provoditi redovno, svaki mjesec u isto vrijeme (3 do 5 dana nakon završetka menstrualnog ciklusa). Ako žena više ne dobiva menstruaciju, pregled dojki bi trebalo i dalje nastaviti isti dan, svaki mjesec.

Dijagnosticiranje karcinoma dojke

Pregled dojki

Pregledom dojki želi se ustanoviti postojanje palpabilne tvorbe (kvržice) u dojci, odrediti njezinu veličinu, mobilnost, promjene na koži i slično.

Mamografija

Mamografija je rendgenska pretraga dojki koja se koristi radi preciznijeg utvrđivanja različitih promjena u tkivu dojke te pronalaska onih promjena koje zbog svoje neznatne veličine nisu dostupne palpabilnom pregledu.

Biopsija dojke i patohistološki nalaz

Tkivo dojke s uočenim promjenama uzima se za patohistološku analizu kako bi se pod mikroskopom ustanovio pravi karakter promjenjenog područja tj. da li se radi o dobroćudnoj ili zloćudnoj promjeni.

Magnetna rezonanca 

MR je vrsta pretrage kojom se pomoću velikog magneta, radiovalova i računara dobivaju jasne slike ljudskog tijela. Kod bolesnica s rakom dojke, MR se koristi kako bi se odredilo je li kvržica tj. promijenjeno tkivo dojke dobroćudno ili zloćudno. Ovom pretragom može se smanjiti broj biopsija dojke.

Liječenje raka dojke

Hirurško liječenje

Hirurško liječenje je uobičajeni način liječenja raka dojke. Ljekar će vam izložiti različite oblike operativnog zahvata te vam objasniti pogodnosti i rizike svakog oblika. Poštedna operacija dojke predstavlja uklanjanje zloćudnog tkiva dojke uz malo okolnog, zdravog tkiva. Pri tome se normalan izgled dojke može sačuvati u velikoj mjeri. Različite vrste poštedne operacije dojke su:

  1. Lumpektomija: Uklanja se tumorsko tkivo i malo područje oko njega. Često se uklanja i nešto limfnih čvorova u pazuhu.
  2. Segmentna mastektomija (naziva se još i kvadrantektomija): Uklanja se tumorsko tkivo te veliki dio   zdravog tkiva koje ga okružuje. Moguće je uklanjanje i nešto limfnih čvorova u pazuhu.
  3. Mastektomija predstavlja uklanjanje cijele dojke. Postoji nekoliko postupaka mastektomije koje je danas moguće izvesti, a oni uključuju: Totalnu (jednostavnu) mastektomiju - Uklanja se dojka u potpunosti. Moguće je i uklanjanje limfnih čvorova u pazuhu; Modifikovana radikalna mastektomija - Uklanja se dojka u potpunosti i limfni čvorovi u pazuhu. Često se uklanja i sloj iznad prsnih mišića; Radikalna mastektomija - Uklanja se dojka u potpunosti, oba prsna mišića, svi limfni čvorovi ispod dojke i nešto dodatnog masnog tkiva i kože. Ovaj se postupak koristi samo u rijetkim slučajevima kada se tumor proširio na prsne mišiće.

Rekonstruktivna hirurgija

Cilj rekonstruktivne plastične hirurgije jest vratiti simetriju između dvije dojke. Postupak se izvodi kako bi se zamijenila koža, tkivo dojke i bradavica uklonjena tokom mastektomije. Žene koje razmišljaju o rekonstruktivnom zahvatu trebaju se posavjetovati s plastičnim hirurgom prije nego što se obavi zahvat mastektomije.

Terapija zračenjem / brahiterapija

Kod terapije zračenjem koriste se visoke doze zračenja kako bi se uništile tumorske ćelije odnosno spriječio njihov daljnji rast i razmnožavanje. Terapija zračenjem umanjuje oštećenja zdravih ćelija. Terapija zračenjem obično se provodi nakon poštedne operacije dojke, a ponekad i nakon mastektomije kako bi se smanjio rizik od ponovnog lokalnog pojavljivanja raka u dojci. Terapija zračenjem (izolirana ili uz hemoterapiju odnosno hormonsku terapiju) ponekad se koristi u svrhu smanjivanja veličine tumora prije operacije.

Hemoterapija

Hemoterapija predstavlja primjenu lijekova tzv. citostatika, kojima se uništavaju tumorske ćelije odnosno usporava njihov rast. Može se primijenjivati peroralnim putem (u obliku tableta) ili direktno u venu (intravenski). Obično se primjenjuje u nekoliko ciklusa, u intervalima od nekoliko sedmica. Iako se može koristiti i samo jedan citostatik, u hemoterapijskim protokolima se obično koristi kombinacija lijekova kako bi se povećala djelotvornost liječenja. Hemoterapijski lijekovi ulaze u krvotok i putuju tijelom te tako dolaze i do tumorskih ćelija koje su se možda proširile i izvan osnovnog, izvornog tumora. Hemoterapija se može primijeniti nakon lumpektomije ili mastektomije kako bi se smanjila mogućnost ponovne pojave raka dojke. Hemoterapija se može primijeniti prije operacije kako bi se smanjila veličina tumora i olakšalo njegovo uklanjanje. Najčešće nuspojave hemoterapije uključuju: umor, mučninu, povraćanje i privremeni gubitak kose. Hemoterapijski lijekovi mogu također rezultirati i hematološkom (krvnom) toksičnosti, što se klinički manifestuje umorom (zbog nedostatka crvenih krvnih zrnaca), smanjenom otpornošću na infekcije (zbog nedostatka bijelih krvnih zrnaca) te lakim nastankom povreda/javljanja krvarenja (zbog nedostatka trombocita). Tokom liječenja provode se redovne kontrole krvne slike kako bi se utvrdilo je li došlo do smanjenja broja krvnih ćelija. Ako je potrebno, može se primijeniti transfuzija ili druge metode da se nadomjesti smanjeni broj crvenih krvnih zrnaca. Dostupni su i lijekovi kojima se može povećati broj bijelih krvnih zrnaca, a time povećati i otpornost bolesnika na infekcije. Mogu se primijeniti i druge vrste liječenja da bi se spriječile infekcije.

Hormonska terapija

Hormoni su tvari koje kontrolišu normalne tjelesne funkcije ali neki od njih, poput estrogena, mogu uticati i na ćelije raka dojke. Zato se neke od pacijenticaa, koje imaju hormonski ovisan oblik tumora tj. pozitivne receptore na tumorskim ćelijama, mogu liječiti lijekovima koji sadrže hormone odnosno inhibiraju njihovo djelovanje. Hormonski preparati sigurni su za upotrebu i nuspojave njihova korištenja su rijetko ozbiljne prirode.

Biološka terapija ili terapija monoklonskim antitijelima

Radi se o novom ciljanom pristupu u liječenju raka dojke gdje se koriste tvari koje djeluju na sasvim određene receptore (kao što je HER 2) na tumorskim stanicama onemogućujući njihovu ulogu u poticanju nekontrolisanog rasta. U prosjeku jedna od pet pacijentica s metastatskim rakom dojke ima HER2-pozitivan oblik bolesti, koji je u pravilu vezan uz lošiji prognostički ishod. Zbog toga je određivanje HER2 statusa putem vrlo osjetljivih i pouzdanih testova važan i neophodan faktor u odabiru najbolje opcije liječenja metastatskog raka dojke.

Najnovije