Hipokrat.ba

Psihologija

Vodič kroz poremećaje ličnosti

Određena mentalna zdravstvena stanja utiču na naš svakodnevni život odnosno utiču na to kako mislimo, osjećamo i djelujemo. Možda imamo teškoće s prihvaćanjem promjena, ili možemo biti impulzivni ili sumnjičavi. Možda čak činimo ili govorimo stvari koje drugi ljudi smatraju čudnim ili uznemirujućim, što nam otežava uspostavljanje socijalnih odnosa.

Vodič kroz poremećaje ličnosti

Ovi dugoročni uzorci mogu naštetiti našem ličnom i poslovnom životu, kao i našem mentalnom zdravlju. Najčešći poremećaji ličnosti su:

Paranoidni poremećaj ličnosti

S ovim stanjem, osobe osjećaju da ih ljudi oko njih uvijek pokušavaju iskoristiti, čak i kada za to nema logičan razlog. Mogu se naljutiti kada ih neko nešto pita ili ne žele reći ljudima ništa o sebi, jer misle da će te informacije nekako upotrijebiti protiv njih. Sve to može otežati povjerenje prema drugima i otežati izgradnju zdravih odnosa.

Šizoidni poremećaj ličnosti

Ovo stanje otežava izražavanje osjećaja. Osobe s ovim poremećajem često pokazuju malo ili nimalo reakcija, npr. ako neko vikne ili pokaže znakove radosti reagiraju na "hladan način". Također, karakterizira ih nesposobnost sklapanja bliskih intimnih prijateljstava, što ih opredjeljuje aktivnostima koje su tipična za usamljenički način života. Vrlo teško osjete užitak i imaju vrlo malo zanimanja za seksualne odnose. Drugi o njima obično misle da im nedostaje ciljeva ili ambicija.

Šizotip ličnost

Neke osobe imaju čudna uvjerenja, npr. da mogu čitati misli drugih ljudi ili je njihova odjeća čudna ili neuredna. Često ne reagiraju na stvari koje većinu ljudi čine emocionalnim i često su u nedoumicama ili sumnjaju u namjere drugih prema njima. Ljudi često ne znaju kako da odgovore na njihov nerazborit i nejasan govor. Često se osjećaju anksiozno u blizini ljudi koji nisu iz njihove uže porodice i vole biti sami.

Antisocijalni poremećaj ličnosti

Ove osobe često pokušavaju kod drugih ljudi da izazovu ljutnju, ili se prema njima odnose na ružan način kako bi dobili ono što žele. Uglavnom ne brinu šta je ispravno ili pogrešno. Često lažu i rade stvari koje su bezobzirne, nasilne, pa čak i nezakonite. Obično se ne osjećaju loše kad povrijede druge, a zloupotreba droga i alkohola također je problem. Osobe s ovim stanjem često imaju teškoća u zadržavanju posla ili u brizi za svoje porodice.

Granični poremećaj osobnosti

Ovaj poremećaj često prati jak osjećaj ljutnje, tuge ili tjeskobe koji se iznenada izmjenjuju. Mogu mahnito pokušati vezati nekoga za sebe, ako osjete da taj neko pokušava da se udalji od njih. Stalno su na ljuljački između ekstrema: prijatelj jedan dan može biti "savršen", a već drugi dan grozan. To čini da imaju vrlo često intenzivne, nestabilne veze. Impulzivno djeluju, tako da je prisutna zloupotreba droga, nesmotrena vožnju ili, na primjer, riskantan seks - ako nemaju jak osjećaj ko su.

Histrionični poremećaj ličnosti

Osobe s ovim poremećajem imaju vrlo jaku želju da budu primijećeni i jači je od svakog drugog osjećaja. Obično imaju dobre društvene vještine, ali ih upotrebljavaju da bi postali središte pažnje. Čini se da nisu zainteresirani za druge ljude. Previše brinu zbog toga kako izgledaju i da li je haljina dovoljno seksi da privuče druge ljude, čak i u neprikladnim situacijama. Uvijek se ponašaju kao da su na pozornici, s izraženim emocijama i govorom, koji se mijenjaju vrlo brzo.

Narcisoidni poremećaj ličnosti

Ovaj poremećaj karakterizira želja da uvijek samom sebi osoba izgleda dobro, čak i ako moraju povrijediti ili zanemariti druge osobe kako bi to postigli. Uvijek se jako hvale ili se pretvaraju da su neko ko nisu. Često prekidaju ljude kada razgovaraju, a ako im se ne povlađuje, ne hvali ih se ili ako osjete da drugi ne misle da su najvažniji, ponašaju se uvrijeđeno. Često se i naljute ako se ne tretiraju onako kako žele. Iznutra, nesigurni su, preosjetljivi i na svaki kritiku reagiraju oštro. Loše se osjećaju te mogu biti čak i depresivni, ako osjete da ih neko ne doživljava ništa manje nego savršenim.

Izbjegavajući poremećaj ličnosti

Niko ne želi izgledati ludo, ali s tim stanjem, osobe radije biraju da budu same, nego da preuzmu čak i najmanji rizik da ih neko odbije ili da učine da izgledaju loše pred drugima. Često probleme preuveličavaju, komplicirajući stvari nepotrebno, teško se upuštaju u nove stvari i vide sebe kao neatraktivne. Postoji strah od povezivanja s drugima i vrlo im je neugodno biti u velikim grupama.

Opsesivno-kompulzivni poremećaj ličnosti

Želja za kontrolom ljudi, zadataka ili situacija u centru je ovog poremećaja. Sva pažnja usmjerena je na pravila, detalje i redoslijed, što može biti ekstremno. Ove osobe nikada nisu opuštene i uvijek dominira želja da sve čine sami. Često grubo osuđuju druge ljude.

Ovaj poremećaj nije isto što i opsesivno-kompulzivni poremećaj, gdje uzorak nerazumnih misli može dovesti do toga da određene radnje se rade ponovo i ponovo, kao što je na primjer pretjerano pranje ruku kako bi se izbjegle klice.

Zavisni poremećaj ličnosti

Ovaj tip ličnosti karakterizira nametljivost, jer mrze biti daleko od onih za koje misle da su im najbliži. Misao da ih mogu ostaviti zauvijek uzrokuje ozbiljan strah. Nemaju puno povjerenja i nisu spremni isprobati nove stvari. Čak i svakodnevne odluke mogu biti teške, jer smatraju da im je potrebno najprije odobrenje od drugih. Kada romantična veza završi, često započinju novu odmah. I što je najgore, ukoliko naiđu na zlostavljača, mogu ostati s njim samo kako bi ostao uz njih.

Imam li poremećaj?

Osobe nikada nisu svjesne da imaju određen poremećaj ličnosti i često ne vjeruju u to. Često postaju svjesni toga tek nakon što dobiju pomoć za neki drugi problem, poput tjeskobe ili depresije, ili ako neko predloži odlazak na terapiju. Ljudi s ovim poremećajima vrlo često njima dovoljno dobro upravljaju, iako imaju probleme u odnosima s drugim ljudima, te zbog toga mnogi nikad ne dobiju pomoć koja im je potrebna.

Dijagnoza

Ljekari postavljaju pitanja kako bi saznali jesu li dijelovi naše ličnosti toliko striktni da štete našim odnosima kod kuće i na poslu. Također provjeravaju koliko dobro kontroliramo svoje impulse i provjeravaju da li odgovara naš pogled na sebe stvarnosti. Možda imamo neke simptome bez ijednog od ovih stanja. Samo stručnjak može reći da li neko ima poremećaj ličnosti.

Liječenje

Ova stanja mogu biti intenzivna, stalna, uticati na puno dijelova našeg života i možda je njima teško upravljati. Ali može se dobiti pomoć. Najčešća metoda je terapija razgovorom. Potrebno je razgovarati s profesionalnim terapeutom, psihijatrom ili psihologom koji će pomoći da se sagledaju problemi u ponašanju i koji će predložiti tretmane za njegovu promjenu tj. promjenu obrazaca razmišljanja i ponašanja koji uzrokuju probleme. S vremenom, to pomaže osobama s poremećajem da se nose sa stresom i drugim ljudima na zdraviji način.

Šta s lijekovima?

Nijedan lijek nije posebno odobren za liječenje poremećaja ličnosti. Ali neki lijekovi mogu pomoći kod ozbiljnih simptoma. U tom slučaju, ljekar može propisati jedan od ovih lijekova uz terapiju:

  • Antidepresivi;
  • Stabilizatori raspoloženja;
  • Antipsihotični lijekovi;
  • Lijekovi za anksioznost, osim osobama s određenim poremećajima ličnosti.

Najnovije